|
 Otac: prof.ing.Mladen Hegedušić 13.07.1899. Petrinja, iz poznate
hlebinske porodice. (Braća
su mu: Krsto i Željko Hegedušić - slikari.) Umro 28.01.1995.
Majka: Ivanka (Nina) Hegedušić rod. Darlić 10.10.1906. (iz Visa, po
majci: Ilić (Fano Rominov) Umrla 20.10.1989.
Oženjen: Ksenija Erker (23.04.1954.), estradna umjetnica, nastavnik
glazbe.
Djeca: Hana Hegedušić (29.01.1976.) glumica, diplomirala na
Akademiji za Dramske
Umjetnosti u Zagrebu.
Martina Hegedušić (11.10.1979.), prof. engleskog i španjolskog
jezika. Udata za Tomislava Pokupeca iz Zagreba.
Unuci: Petra, kćer Hane Hegedušić i Petra Čolića iz Dubrovnika.
Luka, sin Martine Hegedušić i Tomislava Pokupeca iz Zagreba.
Škole:
Srednja: II.(muška) Gimnazija, šk.g.1949/50. - 1953/54. s vel.
maturom.
Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. 1954. 1960. (nezavršen)
Niža muzička škola, Breščenskoga 4. 1948. 1951. (glasovir)
Zaposlenje:
Radio stanica Zagreb, 1959 - 1984. Radio kao ton-majstor u Dramskom
programu, te kao muzički ton-majstor do 1984. Godine 1984. dobio
status samostalnog umjetnika od Zajednice Umjetnika Hrvatske. Od
1966. član je HDS (Hrvatsko Društvo Skladatelja) I dalje radi
ton-majstorski posao za razne naručioce te je do danas zvukovno
oblikovao preko 200 izdanja za razne estradne izvođače.
Umjetnički Rad:
1957. osnovao "Vokalni kvintet Hrvoja Hegedušića" sa kojim nastupa
na zabavnim koncertima u Zagrebu i okolici. Članovi kvinteta: Ivan
Bauer, Ivica Bobinec, Boris Pavlenić, Krešimir Lastrić (umjesto
kojeg je 1959. u sastav ušao Mladen Kovačić), te Hrvoje Hegedušić.
1959.snimljena i prva (tvrda) ploča za "Jugoton" sa prepjevima
stranih šlagera («Mama, el bayon»)
1963. Nakon odsluženja vojske u Čapljini,ponovo se vraća glazbi.
Pod nazivom "Zagrebački Vokalni Kvartet" okupljaju se Hrvoje
Hegedušić, Arsen
Dedić, pok. Anđelko Kovačić i Ivica Bobinec.
1964. H. Hegedušić počinje samostalno djelovati kao interpret
šansona. Uz grupu autora: Peru Gotovca, Zvonka Špišića, Arsena
Dedića, Nikicu Kalogjeru, Ivu Krajača, Zvonimira Goloba, Milana
Lentića te Irenu Vrkljan, osniva "STUDIO 64". Grupa se posvetila
gajenju pjesničke riječi u skladbama i iste godine na zabavno -
glazbenom festivalu "Zagreb 64" nastupa sa vlastitim odabirom svojih
radova na "Večeri šansona". Hrvoje Hegedušić tada nastupa prvi puta
kao solo pjevač izvodeći šansonu Zvonimira Goloba "Stari vrtuljak".
Time su udareni temelji tzv. Zagrebačke škole šansone i Hrvoje
Hegedušić uz Arsena Dedića i Zvonka Špišića postaje jedan od njenih
najizrazitijih predstavnika. Prvi se u nas posvetio uglazbljivanju
stihova poznatih pjesnika. Od toga doba bilježimo i stvaranje
njegovih najuspješnijih radova - šansone na stihove Dobriše
Cesarića, A.G.Matoša, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Vjekoslava
Majera, do Miroslava Krleže, Dragutina Tadijanovića, Željka Sabola i
Drage Britvića "Balada iz Predgrađa" Dobriše Cesarića, u njegovoj
izvedbi, i danas je, nakon 35 godina jednako popularna.
1964. Počinje njegova suradnja s tekstopiscem Majom Perfiljevom.
Njihova"Bokeljska noć"
osvojila je prvu nagradu na festivalu "Melodije Jadrana" u Splitu
1966., zatim drugu nagradu na internacionalnom festivalu u
Bratislavi "Zlatni ključ Intervizije" 1967., i danas je svi pjevaju
gotovo kao narodnu pjesmu. Doživjela je bezbroj izvedbi i nema ni
jedne dalmatinske klape koja je nema ili je nije imala na svom
repertoaru. Kao autor, skladatelj i pisac stihova H.Hegedušić ne
posustaje te, uz čitav niz šansona na stihove naših pjesnika koje su
ga odredile kao autora pjevača, piše i veliki broj "hitova" za druge
pjevače (Gabi Novak, Dalibor Brun, "NOVI FOSILI", Kićo Slabinac, "INDEXI",
Ksenija Erker, Duško Lokin, Mirko Cetinski, Tomislav Ivčić, Mladen
Grdović, Marina Tomašević i dr.) Njegova balada "Vukovar" (1991.)
ubraja se u najuspjelije radove nastale za vrijeme agresije na
Hrvatsku, pa je i uvrštena u zbirke "Hrvatsko Ratno Pismo" (1992.) i
"Hrvatska lađa" (1994.) Njegov mini – musical "Ježeva kućica"
snimljen 1974. dan danas se "vrti" među najmlađom populacijom.
Novije aktivnosti:
Umirovljen 1995., i dalje radi kao ton-majstor, aranžer i producent.
Voditelj je poslova u Digitalnom studiju "Lisinski".
Zajedno sa Zvonkom Špišićem, Zvonkom Zidarićem i Daliborom Paulikom
pokrenuo je
1998. Internacionalni Festival Šansone "Chansonfest"
Bio je direktor festivala zabavne glazbe "ZAGREBFEST 2000"
Član je Predsjedništva HDS a.
Bio je član Glazbenog savjeta HRT a. 2002. – 2003.
1998. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za snimku projekta Martina
Filjak, glasovir.
2000. god. dobiva "ZLATNU PTICU" Croatia Recordsa kao aranžer, za
više od sto tisuća
prodanih nosača zvuka.
2002. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za snimku projekta Maksima
Mrvice, glasovir.
2002. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za produkciju projekta
"Božić u Obitelji"
2003. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za snimku projekta
"Skladbe Željka Brkanovića"
Hobi:
Jedrenje
Nagrađeni skladateljski radovi:
Balada iz predgrađa - Nagrada stručnog žirija za šansonu na
festivalu "Zagreb 67"
Bokeljska noć - I.nagr.publike na festivalu "Melodije Jadrana 66" u
Splitu 1966., II.nagr.na fest."Zlatni ključ Intervizije" u
Bratislavi 1967.
Prihvatit ću sve - I.nagrada žirija na fest."Zagreb 68"
Da sam ja netko - III.nagr.publike na fest."Zagreb 70"
Izvor - I.nagr.publike na fest."Zagreb 71" (pop večer)
Kolana - I.nagr.žirija na fest."Crna Gora 71"
Gazi, dragi srce moje - I.nagr.publike na fest."Zagreb 71" (večer
hitova)
Moje ludo srce - III.nagr.publike na fest."Zagreb 72"
Miruj, miruj srce - II.nagr.publike na fest."Zagreb 72"
Ne gledaj nikog više - II.nagr.žirija na fest "Melodije Kosova 72" u
Prištini
Otkad si tuđa žena.- I.nagr.publike na fest."Zagreb 73"
Poslušaj - I.nagr.žirija na fest."Krapina 77"
Razgovara zemlja stara - Nagrada žirija novinara na festivalu "Split
78"
Kad su tukle stare ure - II.nagr.publike na fest."Split 79"
Alla fine della strada - I.nagr.žirija na festivalu "Melodije Morja
in sonca", Portorož 1989.
Verso le stelle - Nagrada za aranžman na fest."Melodije Morja in
sonca" Portorož 1990.
Natalija - II.nagr publike na fest."Zagreb 90" ("Večer mladih
pjevača")
Ostale značajnije (popularnije) skladbe:
Kao prije, šansona 1967.,
Ne želim život sanjat. 1967., Utjeha kose, šansona, 1968., Nedjelje
u predgrađima, šansona, 1968, Slavonska balada šansona , 1970., Da
sam ja netko, 1970. "Indeksi", Ponekad mislim, šansona 1971., Tvoja
mati je legla da spava, 1971. Hašim Kučuk Hoki, Nina na (Uspavanka)
1971- Hrvoje, Buco i Srđan, Sanjam 1972.-"Indeksi", Suze, suze,
1972.- Dalibor Brun, Elegija 1973- Hrvoje, Buco i Srđan, Povedi me
večeras 1973-Ksenija Erker, Sedam dana , 1973 - Ksenija Erker,
Nigdar ni tak bilo, šansona, 1973. H.Hegedušić, Čekaj me na mostu,
1974, Ksenija Erker i H.Hegedušić, Ne čekaj me majko, 1974.-Dalibor
Brun, Plovi mala barka, 1976 - "Novi Fosili", Ti me možda voliš,
1976-Ksenija Erker, Momci iz kafića šansona, 1976. - H.Hegedušić,
Jedno toplo ljeto, 1976-Ksenija Erker, Kuca srce moje 1977 - "Novi
Fosili", Nigdi nima, 1978 - Marijan Miše, Kad su tukle stare ure –
1979-Krunoslav Kićo Slabinac, Mala kavana, šansona, 1980 - H.Hegedušić,
U snu gradim kuću malu, 1983 - Ksenija Erker, To je Zagreb moj,
1984. - Ksenija Erker, Ivane, 1985-Ksenija Erker, Dignimo čašu,
1987.-Vedran Ivčić, Nek se toči staro vino, 1989., Krunoslav Kićo
Slabinac, Barikade, šansona, 1990.- H.Hegedušić, Vukovar šansona,
1991-H.Hegedušić, Nigdar više brat, šansona, 1991-H.Hegedušić,
Otišli su naši dečki šansona, 1994.-Ksenija Erker, Snove sniju stari
maslinici, šansona, 1996-H.Hegedušić. Do sada napisao 280 skladbi od
kojih je 234 objavljeno. |
