Svojim radovima obogatio je hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama (nezasluženo) podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene! Mnoge i nagrađene, a neke od najljepših prošle su „nezapaženo“ (Ništa nova, ništa nova, Karoca gre). Njegova karoca, prepuna boja i mediteranskih mirisa gre dalje. Nepresušno je pjesničko vrelo. Da je moguće napiti se iz tog čarobnog i podatnog bunara iz kojeg se napajao Fiamengo, mogli bismo stati uz bok pjesnicima Pariza i Lisabona… I Komiže!
 

Nakon što su uvažena imena rekla svoje, teško je napisati nešto novo o Jakši Fiamengu, a ne ponoviti već rečeno. Ali dopustih sebi tu mogućnost. Dapače i zadovoljstvo! O pjesniku sam zborio niz puta, ponajviše na radio valovima*. No prokletstvo crvene lampice s natpisom„On Air“ često se doslovno i površno shvaća, premda, katkada ima snažnije značenje od onoga što ostane nakon pokretanja rotacijskoga stroja. A govor bismo mogli svrstati u one novinarske iskaze koji isto tako nosi autorski pečat. Ovisi o jačini pera…

Dakle, nije da nisam, i nije da je sve otišlo u zrak! Ostalo je ipak nešto u rukopisu, a nešto ćemo i dopisati i ustvrditi što je nesporno.

Jakša Fiamengo rođen je Komiži na otoku Visu, 26. studenog 1946. godine. Osnovnu je školu polazio u rodnome gradu a gimnaziju i Pedagošku akademiju u Splitu, gdje živi od 1962. godine. Od 1965. piše i objavljuje poeziju, eseje, kritike, scenarije. Član je Društva hrvatskih književnika od 1969. (dugi niz godina bio je član Upravnog odbora Središnjice u Zagrebu, a sada je predsjednik Ogranka u Splitu). Zastupljen je u antologijama hrvatske poezije, pojedine pjesme su mu prevođene na engleski, francuski, talijanski, njemački, portugalski, ruski, ukrajinski, češki, slovački, mađarski, slovenski, makedonski i albanski jezik. Urednik je u dnevniku “Slobodna Dalmacija” i u Književnom krugu Split.

Fiamengo pripada krugu najistaknutijih recentnih hrvatskih pjesnika, njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju. Za njegovo pjesništvo kritika ističe da se gotovo u cijelosti organizira u iščitavanju arhetipskih signala podneblja. U neprestanom kontaktu s krajolikom, u kojem je bitni znak more i njegovo mnogoznačje. Pjesnik se iskazuje kao pažljivi motritelj i osluškivač njegovih vibracija, osobito onih duhovnih, temeljenih na nepresušnim tradicijskim izvorištima, trajnim inspiratorima Fiamengova poetskog iskaza. Objavio je niz knjiga pjesama** , kojima je dokazao svoju jedinstvenu pjesničku misao. Autor je scenarija zapaženog

filma (video i DVD) “I Palača rodi Grad”, I. i II. (režija M. Mateljan, svečana praizvedba 6. siječnja 1998. u Palači UNESCO-a u Parizu), dobitnika osam međunarodnih nagrada. Osobito je zapažen njegov angažman na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, gdje je dugogodišnji selektor-urednik lutkarskog programa te višestruki scenarist svečanog otvaranja manifestacije, među ostalim i dječjeg mjuzikla “Morsko more” (praizvedba u Šibeniku 1978., režija Marin Carić). Također, autor je niz scenarija za TV i javne koncerte/nastupe. Kao učenik splitske klasične gimnazije bio je glavni urednik školskog lista “Mladi klasičar”, potom urednik časopisa i biblioteke “Vidik” te lista “Gdje” u Splitu. Isto tako, bio je inicijator, utemeljitelj i umjetnički voditelj ljetne kulturne manifestacije “Ljeto u Komiži”, a u posljednje vrijeme koncipirao je i bio prvim urednikom revije “Welcome to Split” Turističke zajednice Splita te uređivao različita izdanja. Uz to, autor je niza esejističkih zapisa i predgovora autorskim izdanjima, monografijama i prigodnim izdanjima, član raznih žirija, pokretač i voditelj manifestacija, izbornik, antologičar. Njegovi su stihovi uklesani u kamene ploče na Pjaci Krista Kralja u Selcima na Braču i kraj ermitaže sv Jere na Marjanu u Splitu.

Također, niz njegovih pjesama skladano je i pjeva se u izvedbi najistaknutijih hrvatskih pjevača te klapa, zborova i dječjih ansambala. Od skladatelja najčešće surađuje sa Zdenkom Runjićem, a u klapskoj konkurenciji s Krešimirom Magdićem. Godine 1995. objavljen mu je CD i audio kaseta “Svjetiljka djetinjstva” s izabranim pjevanim pjesmama (isti je CD 2004. godine doživio drugo izdanje), godine 2006. “Croatia Records” mu objavljuje autorski CD “Karoca gre”, a iste godine Glazbena mladež Split producira CD “Kroz đardine, kroz pjacete”, snimku s autorskog koncerta u HNK Split održanog pod nazivom “Karoca gre”. Za svoje pjesme dobio je niz nagrada na festivalima, a 2002. i 2007. dodijeljene su mu prestižne diskografske nagrade Porin za autorstvo klapskih pjesama “Neću ja u švore” (skladatelj Branko Starc) i “U zemju latinsku” (Krešimir Magdić) te 2000. “tiražna” Zlatna ptica Croatia Recordsa, itd.

Za sveukupni rad Fiamengo je 1999. godine odlikovan Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. K tomu, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.) te Nagrade Županije splitsko-dalmatinske (2005.), Nagrade grada Splita (1997.), Nagrade grada Komiže (1997.), Medalje grada Splita, u povodu 40. obljetnice umjetničkog djelovanja (2006.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993.), Plakete “Hanibal Lucić” na Sonetnim danima u Hvaru (2001.–prvi dobitnik!), Plakete Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (najviše festivalsko odlikovanje, 2005.), Statue “Mila Gojsalić” za očuvanje baštine radi opstojnosti identiteta na Danima Mile Gojsalić u Kostanju (2005.), Plakete “Dobrojutro more” za unapređenje hrvatske književnosti u Podstrani kraj Splita (2007.), Plakete “Vladimir Nazor” u Postirama na Braču (1999.) i mnogih drugih.

O Jakši Fiamengu je 2004. godine HTV snimila zapaženi dokumentarni film “Čovik od riči” (režija V. Fulgosi). Naposljetku, 2007. godine proglašen je počasnim građaninom općine Podstrana. Eto, posve dostatno za impresionirati svekoliko pučanstvo faktografijom. Ali, ni pjesniku pa ni književnoj kritici, ne bi bilo drago a da se ne kaže koja riječ o pjesnikovu iskazu. Iskaz je bitan u svemu što se krije iza imena Jakša Fiamengo. Uspoređivati velikog pjesnika s nekim drugim velikim pjesnikom, na najboljem ste putu da napravite fatalnu grešku. Jakšu se najbolje može doživjeti čitajući njegove stihove. Još bolje rečeno i slušajući !

Mislim da neću pogriješiti ako ustvrdim da njegova poezija utkana u hrvatsku glazbenu riječ nije primijenjena poezija. Jer radeći (katkada i nerado) za mnoge skladatelje – on ni jednog trenutka nije izgubio vrhunsku poetsku nit, u kojoj su počesto metrika i druge glazbene „zakonitosti“, obvezujuće za pjesnika. Ne, on je svojim radovima obogatio hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika*** koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama (nezasluženo) podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene! Mnoge i nagrađene**** , a neke od najljepših prošle su „nezapaženo“ (Ništa nova, ništa nova, Karoca gre).
Njegova karoca, prepuna boja i mediteranskih mirisa gre dalje.

Nepresušno je pjesničko vrelo. Da je moguće napiti se iz tog čarobnog i podatnog bunara iz kojeg se napajao Fiamengo, mogli bismo stati uz bok pjesnicima Pariza i Lisabona…
I Komiže!

Dobitnik nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.

* Goran Pelaić- autorske rubrike „ More u stihu, pjesnici o moru“, „Sva moja mora“; HR Radio Split – Pomorska večer – urednik Jadran Marinković).

** Pred obećanom zemljom” (s M. Popadićem zajednički naziv “Stepenište”),  Narodno sveučilište, Split, 1966.; “More koje jesi”, Biblioteka Vidik, Split, 1968.; “Vjetar oko kuće”, Čakavski sabor, Split, 1975.; “Večera u oku”, Tiskarsko-nakladni zavod Zrinski, Čakovec, 1976.; “Svjetiljka radosnog moreplovca”, Književni krug Split, 1988.; ”Oteto iz tmine”, Logos, Split, 1990.; “Zaziv protiv zloduha” (petojezično izdanje poeme), DHK, ogranak Split/Slobodna Dalmacija, Split, 1992.; “Zaziv protiv zloduha” (pjesničko-likovna mapa s djecom izbjeglicama iz  Vukovara i Drniša, voditelj M. Kelava); DHK, ogranak Split/Slobodna Dalmacija, Split, 1992.; “More u kamenu” (pjesničko-grafički zapisi o Komiži, grafike Š. Martinis), autorska naklada Split-Komiža, 1992.; “Kutija Gaja Utija”, Biblioteka Zvonimir, Solin, 1994.; “Piva klapa ispo’ volta” (izbor iz skladane poezije),  Amalteja, Zagreb, 1994.; “Supplica contro lo spirito maligno” (talijansko izdanje knjige “Zaziv protiv zloduha”), Argo, Lecce, 1994.; “U situ jeziku”, Književni krug Split, 1996.; “Zemlja od vremena” (izbor iz poezije), Vitagraf, Rijeka,1996.; “Pedesetogodišnja pjesma” (soneti), Naklada Perun, Zagreb, 1996.; “Maslinov vijenac” (sa Z. Jakšićem, D. Štambukom, V. Parun i B. Jelušić), Hrvatski sastanak 1888, Selca-Zagreb 1996.; “Sukanje kućne dobrote”, Garuda, Split,1997.; “Morsko i druga mora” (pjesme za djecu), Gradska knjižnica Juraj Šišgorić/Šibensko kazalište, Šibenik, 1998., “Dolazak u kruh”, AGM, Zagreb, 1998.; “Podne na trgu” (slikovnica, s predškolskom djecom), Dječji vrtići Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, Hvar, 2001.; “Os/Axis” (izbor iz poezije, hrvatsko-englesko izdanje), Croma Co, Stobreč, 2003.; “Sakrament plovidbe” (grafičko-pjesnička mapa, sa slikarom M.Trebotićem), Zagreb, 2003.; “Ljestve Jakovljeve”  (soneti), Mala knjižnica DHK, Zagreb 2003.; “Ovjera beskraja”, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.; "Nebo podneblje" (soneti), Književni krug Split, 2005.; “Domaće relikvije” (izbor iz poezije), Naklada Bošković, Split, 2006.; “Karoca gre” (izbor skladane poezije, sa CD-om), “Slobodna Dalmacija” i “Croatia Records”, Split, 2006.; “Mravi iz Nezakcija” (soneti), Istarski ogranak DHK, Pula, 2006.; “Kad sam bio odraslić” (poetske proze za djecu), Gradska knjižnice “Juraj Šišgoričć”, Šibenik, 2007.;  “Crew of Ulysses” (izbor iz poezije na engleskom), Naklada “Bridge”, DHK, Zagreb, 2007. ; “Anima gemella” (soneti), Naklada “Liber”, Rijeka, 2007. ; “Das lateainische Segel” (izbor poezije na njemačkom), Daedalus Verlag, Münster, 2008. 

*** D. Britvić, M. Popadić, A. Dedić…

**** Nagrađene festivalske pjesme: Večernja ljubav (Zdenko Runjić) Oliver Dragojević – Vaš šlager sezone, Sarajevo 1980, Gledam kako spavaš (Joško Koludrović) Ditka Haberl – Split 1980. (ljubavni tekst), U prolazu (Zdenko Runjić) Meri Cetinić – Split 1981., Ja sam pjesma (Zdenko Runjić) Tereza Kesovija – Split 1982.,  Štorija (Zdenko Runjić) Oliver Dragojević – Split 1982. (Ustanak i more), Moje prvo pijanstvo (Zdenko Runjić) Oliver Dragojević –Vaš šlager sezone, Sarajevo 1983., A vitar puše (Zdenko Runjić)  Oliver Dragojević – Split 1983. (ljubavni tekst), Produži, lađo (Stipica Kalogjera) Kemal Monteno – Split 1984., Moja bivša draga (Joško Koludrović) Miki Jevremović – Split 1984.(ljubavni tekst), Sloboda (Zdenko Runjić) Meri Cetinić – Split 1985. (Ustanak i more), Kavana “Mediteran” (Ibrica Jusić) Ibrica Jusić – Split 1987. (Ustanak i more), Oda (Joško Banov-Zorica Kondža) – Split 1988.(Ustanak i more), Marjane, naš Marjane (Zvonko Stipičić) Kvartet Marjan – Split 1988.(domoljubni), Splitski nokturno (Stipica Kalogjera) Kvartet Marjan – Split 1989.(spec.domov.tekst), Pričat ću te svima (Joško Banov) Zorica Kondža - Split 1989. (Ustanak i more), Prostrili me zlatnom strilom (Tonči Papić) Radojka Šverko –Split 1989., Ruko moja što si takla (Krešimir Magdić) klapa Ošjak - Festival dalmatinskih klapa, Omiš 1994., Kad se baci sidro (Dražen Žanko) Dražen Žanko – Zadarfest 1994., Naši stari (Krešimir Magdić) klapa Linđo–N – Festival dalmatinskih klapa, Omiš 1996., Ave maris stella (Igor Savin) klapa Jelsa –  Festival duhovne pjesme Cro Patria, Split 1996., Zemljo moja, kruhu blagoslovljen (Duško Tambača) klapa Adrion – Festival dalmatinskih klapa, Omiiš 1998., Injoštar (Krešimir Magdić) klapa Linđo-N – Festival dalmatinskih klapa, Omiš 1999., Balada o Šarku (Dean Dvornik) Dean Dvornik – Split 1999., Bog se javlja (Pero Gotovac) Zagrebački dječaci – Festival duhovne pjesme Cro Patria Split 1999., Parce mihi, Domine (Duško Tambača) klapa Luka Ploče – Festival dalmatinskih klapa, Omiš 2000., Mornarski adagio (Ibrica Jusić) Ibrica Jusić – Festival dalmatinske šansone Šibenik 2000., Sastavi me, Bože, s njom (Dean Dvornik) Dean Dvornik, Split 2000., Njeno lice ka u Gospe(Zdenko Runjić) Tedi Spalato Melodije hrvatskog Jadrana Split 2002, Zlatne ure (Zrinko Tutić) Maja Blagdan – Festival dalmatinske šansone Šibenik 2002., Božićni grad (Nikica Kalogjera) Zbor Ivan Lukačić – Festival duhovne pjesme Cro Patria Split 2002., Materina svića(Nikica Kalogjera)  klapa Versi - – Festival duhovne pjesme CRO  Patria Split 2003., Kad zapiva klapa (D.Tambača) klapa Šufit Festival dalmatinskih klapa Omiš 2004., U zemju latinsku (K.Magdić) klapa Linđo-N) Festival dalmatinskih klapa Omiš (Blato) 2005., Još u svići ima uja (Dean Dvornik) Dean Dvornik – Melodije hrvatskog juga Opuzen  2005., Zora nad morem (Siniša Leopold) – Župni zbor župe sv. Male Terezije Zagreb –Cro Patria Split 2005. , Susidova lipa ćer (Saša Kuzmić) – Saša Kuzmić – Kninfest 2007., Ne dajte im da odrastu (Tomislav Mrduljaš) – Mali Split 2007., Riječ Tvoja (Đeni Dekleva Radaković) – CRO Patria Split 2007.