NIKICA KALOGJERA - Možda je za bilješku svjetski priznatog skladatelja, dirigenta i aranžera Nikice Kalogjere dovoljno napisati samo ime. Jer ono sve govori. Malo je skladatelja kod nas koji su tako sjajno obilježili vrijeme u kojemu su djelovali. U tom glazbenom svijetu - ne samo po opusu već po vrijednosti - Niko Kalogjera je u samome vrhu. Za sagledati i spoznati njegovo djelo glazba bi bila najbolja potvrda i odgovor o ostavštini, a kako se glazba ne može doživjeti na papiru, poslužit ćemo se i pozvati upomoć brojke jer i one nešto govore: preko tisuću napisanih skladbi, brojne nagrade na domaćim i inozemnim festivalima.
 CIJELI TEKST

RADOJKA ŠVERKO - Bitno je pored umjetničkih istaknuti i Radojkine ljudske vrline koje se tako lako mogu prepoznati i na sceni: nenametljivost, jednostavnost… Ona nikad neće glumiti zvijezdu jer drži da je njena misija dati sve ono što može i zna – bez zadrške. Ona je u dobrim odnosima sa svima, ona će se veseliti na istoj sceni i s Terezom, baš kao što se Tereza veseli i njenim uspjesima. I u tome je vrijednost VELIKIH. Jer bez tih sitnih ali bitnih ljudskih kvaliteta ne može se uspjeti ni u jednoj umjetnosti, posebice ne u glazbenoj, koja objedinjuje sve ljepote da bi se dobila kvaliteta koju ipak treba nagraditi i priznati
 CIJELI TEKST

VICE VUKOV - Sjajni Šibenčanin, vrhunski intelektualac i zasigurno jedan od najvećih hrvatskih pjevača svih vremena, izvođač koji je iskoristio bogomdani talent kao sredstvo koje pravim pjevačima omogućava da obogate svoju izražajnost, ali i kao mogućnost sugeriranja jednog drugog oblika sentimenta. Njegov svijet glazbe nije tajnovit. Preslika je to unutarnjeg svijeta kojim se popularni Šibenčanin Vice Vukov u najboljem svjetlu predstavio brojnim poklonicima istinske glazbene umjetnosti

 CIJELI TEKST

ZVONKO ŠPIŠIĆ - Skladatelj, interpretator (prvenstveno) šansone, autor je tekstova i aranžer. Rođen je u Zagrebu 26. veljače 1937. godine. Profesionalno se bavi glazbom od 1958. godine i do sada je objavio preko 320 skladbi , a za svoj rad primio šezdesetak domaćih i inozemnih nagrada i priznanja, među ostalim nagradu “Josip Slavenski”, “Zlatni grb grada Zagreba” i “Zlatnu notu” zagrebačkog festivala, Estradnu (saveznu) nagradu, nagradu “Zlatna kamelija” na festivalu u Opatiji, “Zlatnu ružu Portoroža”, Drugu nagradu na festivalu u Poznanju (Poljska) i niz drugih.
 CIJELI TEKST

ARSEN DEDIĆ - Nisam se vratio na Festival, ali sam u Splitu mnogo radio. Za mene mnogo! Jer nigdje ne radim previše, nemam previše koncerata jer inače ne bi bilo mog autorskog rada. Netko mora sjediti kući i pisati. Ponekad čak i po 18 sati. Ali baš ovih posljednjih godina, čak i ovih nevoljnih mučnih deset godina kad je bilo najdelikatnije raditi,  imao sam  svoje najljepše trenutke u Splitu, krasne koncerte u splitskome teatru, pa večer šansona u teatru, pa onda tri puta zajedno s Gabi u Dioklecijanovim podrumima, na prostoru Gripa…Zapravo kad sve to zbrojim, to bi ispalo jako mnogo…
 CIJELI TEKST

ĐORĐI PERUZOVIĆ - Za svoje umjetničko djelovanje dobio je posve zasluženo brojna priznanja. Peruzović se prerano povukao s pjevačke scene. Koncertom u splitskome HNK 2002. godine, kojim je obilježena 40-a obljetnica umjetničkog djelovanja, aktualiziran je povratak na scenu, jer je upravo tim koncertom pokazao da je njegov glas po volumenu, čistoći i ljepoti - isti kao i u vrijeme njegovih najsjajnijih godina. Ne bismo trebali zaboraviti zasluge za njegov uspjeh Stipice Kalogjere, koji je aranžirao brojne njegove pjesme, vrsnog skladatelja Nenada Vilovića...
 CIJELI TEKST

TEREZA KESOVIJA - Tereza Ana Kesovija rođena je 3. listopada 1938. godine u Dubrovniku. Kao učenica srednje muzičke škole u Dubrovniku (odsjek za flautu) istakla se na natjecanju mladih glazbenika u Ljubljani 1958. godine, osvojivši Grand Prix. Studij glazbe nastavlja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, istodobno svirajući flautu u Simfonijskom orkestru Radio Zagreba. Diplomirala je na odsjeku za flautu u klasi prof. Thea Tabaka. Jedna je od rijetkih internacionalnih zvijezda s područja Republike Hrvatske. Dobitnica je visokih međunarodnih glazbenih i državnih priznanja.
 CIJELI TEKST

IVO ROBIĆ - Tko je Ivo Robić? U matičnim knjigama koje se vode u Garšenici kod Bjelovara, pod rednim brojem 6, za godinu 1923., piše da je 28. siječnja rođen Ivo, sin Stjepana Robića, pisara kod suda, od majke Marije rođene Legin. Tako piše u knjigama. Ono što je Robić napravio idućih desetljeća, bit će zapisano zlatnim slovima u nekim drugim knjigama koje će tek trebati ispisati slovima i brojkama. Ako su brojke mjerilo nekih vrijednosti, onda one zasigurno govore da se radi o najtiražnijem hrvatskom pjevaču svih vremena. Točnu brojku nikada nije doznao ni sam Ivo. On je samo snimao i snimao...
 CIJELI TEKST

GABI NOVAK - Pjevačica Gabriela Novak rođena je 8. srpnja 1936. godine u Berlinu, od majke Njemice Elizabete Reiman i Hvaranina Đure Novaka. Svi su se u njezinoj obitelji bavili pomorstvom, bili su ili kapetani ili brodovlasnici, jedino je djed bio liječnik. Otac Đuro Novak bio je inženjer brodogradnje.  Nakon Berlina, živjeli su neko vrijeme u Splitu, a potom u Hvaru gdje je počela učiti prve bodulske riječi s njemačkim akcentom. Godine 1946. nakon pogibije oca, odlazi s majkom živjeti u Zagreb.

 CIJELI TEKST

ZDENKO RUNJIĆ - Ako je Ivo Tijardović s početka prošloga stoljeća bio začetnikom glazbenog raspjevanog splitskoga puka - Runjić je bio na tragu da nastavi tamo gdje je Tijardović stao. Dakako, u jednom drugom vremenu i drugačijem glazbenom ozračju. Zdenkova pjesmarica, njegov glazbeni dnevnik, impresivan je i nesporno vrijedan kad se govori o dalmatinskom šlageru. Nitko prije njega nije tako snažno glazbeno osjetio Dalmaciju.


CIJELI TEKST

MATKO JELAVIĆ - Sve Matkove „transformacije“ zapravo su nijanse. On se teško odvaja od svog dalmatinskog glazbenog „ognjišta“. Nakon sjajne izvedbe vlastite skladbe „Ti samo ti“ na Melodijama hrvatskog Jadrana '97, opet je to bio onaj isti Matko, ali u nekom umivenom ruhu. Jelavić je ustrajan sljedbenik onog najljepšeg što je bilo u dalmatinskoj pjesmi. On je i borac. Katkada jako tvrdoglav kad je u pitanju zaštita identiteta hrvatske glazbe.


 CIJELI TEKST

JOSIP MIROSEVIC - Josip Mirošević, glazbeni pisac, rođen je 27. lipnja 1933. godine u Štipu. U Sisku je pohađao osnovnu školu, u Splitu gimnaziju i Muzičku školu, a u Zagrebu završio Muzičku akademiju. Po završetku akademije vraća se u Split i radi kao profesor u srednjoj muzičkoj školi. Predavao je solfeggio, teoriju glazbe, harmoniju, kontrapunkt i metodiku glazbenog odgoja...
CIJELI TEKST

VIŠNJA KORBAR - Moji nastupi pred stranom publikom bili su uvijek uspješniji nego oni pred domaćom. Svojevremeno se puno pisalo o jugoslavenskoj grupi zabavljača koju je izabrao tadašnji vlasnik čuvene pariške Olimpije Bruno Kokatriks, u kojoj sam bila i ja. Gotovo 14 dana nastupali smo u Parizu. Od zabavnih pjevača imala sam najbolje kritike i ponude da ostanem. Upravo od gospodina Kokatriksa, koji je i skladao glazbu, za Edith Piaf, Aznavoura…


CIJELI TEKST

STJEPAN MIHALJINEC - Činjenica je da se proizvodi mnogo, da ima vrlo uspješnih materijala i odličnih pjesama. Nažalost, uz to ima puno toga što bi bolje bilo da se nikad nije pojavilo. U toj velikoj produkciji ima puno dobroga, ali isto tako i nekih glazbenih oblika koji su nam se uvukli u zabavnu glazbu i kojih bi se trebalo odreći. Kod nekih kao da se ništa nije dogodilo 1990. godine * Nisam pobornik dvaju festivala. Ako su dva onda mogu biti i četiri, a tada se sve to pretvara u koncerte novih pjesama...

CIJELI TEKST

MARUSKA KALOGJERA - Marušku mnogi znaju po djevojačkom prezimenu Šinković. Splićani su je voljeli. Ona je pjevačica velikih mogućnosti, lijepe, posebne boje glasa. Udajom za dr. Stjepana Kalogjeru, poznatog skladatelja i jednog od najcjenjenijih aranžera u nas, mnogi su mislili kako će njena karijera silovito krenuti. Ipak, sve je iznenadila. Vlastitom odlukom smanjila je svoje nastupe. Uživala je doći u Split na Festival i iz gledališta opušteno pratiti što se zbiva na čuvenim Prokurativama

CIJELI TEKST

RAJKA VALI -  Pojam zvijezda zabavne glazbe u vrijeme ranog socijalizma bio je nespojiv s onim što je socijalistički čovjek želio izgraditi. Ipak, Rajka Vali i Ivo Robić bili su prave (i jedine) zvijezde lake glazbe. I baš je bila prava šteta što organizatori tadašnjeg jubilarnog 40-og festivala nisu doveli na pozornicu „Vatroslava Lisinskog“ i Rajku Vali. A možda su imali problema kao što sam ih i ja tada doživio kad sam zaželio razgovarati s gospođom Valerijom Raukar-Marjanović...

CIJELI TEKST

VINKO LESIĆ -  Umorio sam se od svega. U radu Festivala sudjelovao sam od 1962. godine. Službeno je dio organizacije nosio Radio Split na kojemu sam tada bio glazbeni urednik a dio odgovornosti preuzela je i Kulturno-prosvjetna zajednica iz koje je došla Perina Aljinović, žena koja je držala sve organizacijske konce. Možda se sve to ne bi bilo ni izrodilo da nije bilo te žene. Ja sam izdržao tih dvanaest godina, a posljednji festival sam vodio 1972. godine i to kao producent...

CIJELI TEKST

IBRICA JUSIĆ -  Ono što je Ibricu uvijek izdvajalo iz kruga koji se zove hrvatska estrada njegova je neovisnost. Ne pripada nikakvim klanovima, nije pjevač po narudžbi, nije ničiji. Pripadao je i pripada samo svijetu pjesme, koji zna katkada biti težak, ali zato na svoj način, poput usamljena jahača, uživa pod zvijezdama. Na način kako on to zna i želi. Ibrica se mijenjao. S pjesmama, s godinama, u licu…i svaki put bi bivao boljim…
CIJELI TEKST

ĐANI MARŠAN -  U običnom životu za oktavu je bio tiši od nasrtljivaca bez talenta. Privatnim životom nije punio novinske stupce i naslovnice, ali je uspio radeći na sebi svoj izniman autorski i vokalni potencijal kapitalizirati u nešto što je daleko vrjednije od zahuktalog rotacijskog stroja sa žutom bojom – a to su pjesme s antologijskom markicom; od onih s dalmatinskim timbrom pa sve do svjetskih evergreena...

CIJELI TEKST

ĐURĐICA BARLOVIĆ -  Đurđica Barlović (r. Miličević) vrhunac blistave pjevačke karijere postigla je s grupom „Novi Fosili“. Rođena je u Splitu u obitelji splitskoga dimnjačara Miličevića. Prvi pjevački nastup imala je u trinaestoj godini na natjecanju «Djeca pjevaju». Već tada je donijela odluku da će se posveti glazbi. Premda joj je otac odredio prozaičnu budućnost upisavši je u Građevinsku školu...
CIJELI TEKST

JAKŠA FIAMENGO - Svojim radovima obogatio je hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama (nezasluženo) podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene!

CIJELI TEKST

ELVIRA VOĆA - Puno se toga promijenilo, danas su veće mogućnosti, postoje privatni studiji, brojne radio stanice. Mi smo kao generacija stvarali, ne govorim o sebi, od Robića, Višnje, Ane Štefok,,Tonija Leskovara, Gabi, Arsen i mnogih drugi. Mi smo na neki način ucrtali put za današnje generacije. Danas nije to tako izbalansirano. Svatko može snimiti pjesmu, može postati prihvatljiva, poznata...


CIJELI TEKST

MERI CETINIĆ -  Razgovor ugodni s poznatom hrvatskom kantautoricom; o uspješnoj pjevačkoj karijeri okrunjenoj s nagradom Hrvatske glazbene unije ''Status 2007'' za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbi, o komercijalnim i autorskim albumima – napravljenim s puno ljubavi, o glazbi i glazbenom stvaralaštvu s dignitetom, hrvatskoj estradnoj sceni, splitskim Prokurativama koje su ustuknule pred šibenskom Pjacom…
CIJELI TEKST

JASNA ZLOKIĆ -  Pobjede na festivalima doživljavala sam vrlo kratko. To je meni ta sekunda, ushićenje je do neba i onda – ništa! Svaki uspjeh u pjevačkoj karijeri, a bilo ih je dosta, dočekala sam spremno. Oduvijek sam željela dati nešto svoje, htjela sam napraviti nešto da me ljudi dožive onako kako bih ja to htjela, da im poklonim dušu na svoj način, da ne bude samo ono …Mala lipo piva! Baš sam htjela biti netko što nije nitko…


CIJELI TEKST

KLAPA LUČICA - Klapsko pjevanje nije rođeno 1966. godine, nije patent ni ove ni one klape. I takav pjevački iskaz u tom vremenu se počeo gubiti, tinjati, nestajati u naletu novog zvuka i svega onog što nam je kroz taj zvuk, melodiju sugeriralo nešto što obećava novi bolji život – koji je doduše bio daleko od nas, ali smo ga priželjkivali kroz raskoš filma Bal na vodi. Pa i čuvene serenade podno prozora nisu bile baš u modi.


CIJELI TEKST

markoS -  Nekoliko televizijskih nastupa bilo je dostatno za potvrdu da nam iz Grada stiže još jedno veliko pjevačko ime - Stijepo Gleđ (10. studenog 1980.), mladi umjetnik pred kojim je, ako je suditi po pjevačkom umijeću, izgledna pjevačka karijera, koju će ostvariti pod umjetničkim imenom markoS, odabrano želeći počastiti svog pokojnog oca Marka...
CIJELI TEKST

DALEKA OBALA -  Ultimativna kolekcija splitskog sastava “Daleka obala” donosi 46 pjesama koje su ostavile neizbrisiv trag na domaćoj glazbenoj sceni. Jedna od najzanimljivijih grupa svoju je veliku popularnost gradila na originalnim tekstovima i performansu frontmena Marijana Bana, koji je cijeloj priči dao poseban ton i naboj, po čemu se Obala oduvijek razlikovala od drugih bendova. Grupa je osnovana 1998. godine, a djelovala je do 2002.

CIJELI TEKST